Savremeno-umjetničko obrazovanje
Kliknite na neki od naslova sa liste kako biste pročitali više o istaknutoj prednosti.
U svom radu škola primjenjuje kreativan pristup učenju zasnovan na primjeni Bloomove taksonomije koja obuhvata šest nivoa kompleksnosti: pamćenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, vrednovanje i stvaranje. Za razliku od tradicionalne nastave u kojoj se učenik uglavnom podstiče na primjenu samo prvih oblika kompleksnosti, pri čemu učenici uče samo za ocjenu, nastavno osoblje Savremeno-umjetničke škole ima zadatak da učenike podstiče na sposobnosti višeg reda kao što su: promatranje, uspoređivanje, klasificiranje, zamišljanje, postavljanje hipoteza, kritiziranje, prikupljanje i uređivanje podataka, traženje pretpostavki, sažimanje, kodiranje, tumačenje i rješavanje problema.
Učenici će biti vođeni kroz procese kombinovanja činjenica i ideja, rekonstruiranju i reorganizaciji informacijske cjeline, spajanju, objašnjavanju, pretpostavljanju, donošenju zaključaka i teoretsko-praktičnom interpretiranju spoznaje. To će omogućiti lakše razumijevanje ili rješavanje problema, postizanje razumijevanja i prihvatanja te otkrivanja novog značenja. Ovakav proces počiva na primjeni kreativnosti u obrazovanju i odgoju.
U tradicionalnoj nastavi se od učenika, u provjerama znanja, najčešće traži dosjećanje i reprodukcija informacija. Najčešća pitanja koja se učenicima postavljaju su: Nabroji, reci, kad, ko, opiši, zaokruži? Cilj savremenog školovanja je priprema učenika za rješavanje problema s kojima će se susretati u svakodnevnom životu i za koje ne postoji literatura za trenutno reagovanje. Za rješavanje tih složenih problema nije dovoljno dosjećanje i reprodukcija, nužno je razvijati njihove sveukupne potencijale. Stoga će nastavno osoblje i saradnici Savremeno-umjetničke škole poticati učenike da koriste širok spektar intelektualnih sposobnosti.
Tradicionalna nastava | Savremena nastava |
Pružanje informacija | Razmjena informacija |
Činjenično, zasnovana na znanju | Kritičko razmišljanje |
Učenici primaju informacije | Učenici preispituju i rješavaju probleme |
Formalni izgled učionice | Fleksibilno, promjenjivo kreativno okruženje |
Akcenat na učenju u svrhu pamćenja | Akcenat na razumijevanju i primjeni naučenog |
Ocjenjivanje uglavnom ispitivanjem | Ocjenjivanje kroz grupni rad na projektima |
Pasivno učenje | Aktivno učenje zasnovano na istraživanjima |
Uglavnom jedan medij | Obaveznost multimedija |
Nastavni plan i program škole predstavlja autorsko djelo Osnivača i koncipiran je kao odnos općeobrazovnih i stručno-umjetničkih predmeta. Kreiran je u različitim kombinacijama spram izbora smjera kojeg učenik upisuje i strukturiran je tako da osigurava potreban standard općeg obrazovanja (gimnazijski nivo) i odgovarajući nivo opće kulture koja je temelj i pretpostavka uspješnog savladavanja sadržaja profesionalnog stručnog obrazovanja.
Kreiranje odnosa općeobrazovnih i stručno-umjetničkih predmeta Škole rađeno je u skladu sa Koncepcijom nastavnih planova i programa za srednje tehničke i stručne škole TK. Stručno-umjetnički predmeti su inovacija u srednjoškolskom obrazovnom sistemu BiH i kreirani su na osnovu rezultata istraživanja o trenutnim nedostacima i krajnjim potrebama srednjoškolaca.
Za svaki predmet, škola ima mogućnost izrade individualiziranog nastavniog plana i programa.
Općeobrazovni i stručno-umjetnički predmeti u okviru nastavnog plana i programa kreirani su u namjeri da potaknu učenike da učestvuju u planiranju i provođenju života školske zajednice, uz upoznavanje društvenih pitanja zajednice u kojoj žive, kako kroz nastavni plan i program tako i kroz terensko iskustvo, volonterski rad i projekte praktične nastave. Škola svjesno promoviše lični duhovni i etički razvoj učenika i potiče rad u korist zajednice. U vezi sa implementacijom nastavnog plana i programa važno je naglasiti da:
- Nastavni plan i program ima razvojnu komponentu i njime će se zadovoljiti rastuće intelektualne, socijalne, emocionalne i fizičke potrebe učenika,
- Učenicima se nudi mogućnost da rješavaju svrsishodne probleme i razviju logično razmišljanje, istraživačke vještine i vještine funkcionalnog razmišljanja umjesto prostog memorisanja prerađenih koncepata, teorije i informacija,
- Nastavni plan i program učenicima omogućava da uče kroz iskustvo i praksu sa širokim pogledima na svijet, naglašavajući ekološku međuzavisnost, historijsko-kulturni razvoj i međusobnu povezanost ideja i događaja, kao i međunarodnu perspektivu,
- Nastavnici će koristiti inovativne nastavne stilove i prilagoditi strategije ocjenjivanja kako bi odgovorili na pojedinačne stilove učenja i posebna ineresovanja svakog učenika, djelujući kao mentori i podrška procesu u okviru kojeg će učenici učiti kako da posmatraju, slušaju, kritički čitaju, prikupljaju informacije i uče iz praktičnog iskustva,
- Nastavnici će nastojati da maksimalno pomognu učenicima da razviju samopouzdanje, nezavisnost, odgovornost, saosjećanje, otvorenost za nova iskustva i učenje, strpljenje i samodisciplinu, prihvatanje drugih, te efikasne i ispunjavajuće društvene odnose,
- Sadržaj nastavnog programa ima za cilj poticati izgradnju zajednice mladih ljudi zasnovanu na toleranciji, ljubaznosti, povjerenju i uzajamnom uvažavanju, a škola će svjesno promovisati volonterizam, humanost, omladinski aktivizam i poduzetnički duh.
Vannastavne aktivnosti su sastavni dio općeg odgojno-obrazovnog programa škole i predstavljaju odraz potreba i specifičnosti učenika i škole. Organizuju se na principu interesovanja, mogućnosti i dobrovoljnosti učenika, izvan nastavnog plana i programa i izvan redovne nastave.
Programsko opredjeljenje škole u redovnoj nastavi akcenat stavlja na općeobrazovno i stručno-umjetničko područje, a u vannastavnim aktivnostima akcenat stavlja na društvene potrebe zajednice i aktivnosti koje su komplementarne redovnoj nastavi.
U školskoj 2021/22. godine, u cilju razvijanja i produbljivanja stvaralačkih sposobnosti učenika i sticanja pozitivnih navika i vještina, svi oblici inovativnih vannastavnih aktivnosti škole koji će biti organizovani u skladu sa potrebama učenika i uočenim potrebama u zajednici.
Programski sadržaji realiziraju se u:
- naučnim grupama (mladi biolozi, ekolozi, hemičari, matematičari, fizičari, historičari, lingvisti),
- klubovima mladih tehničara (modelari, inovatori, radioamateri, fotoamateri),
- kulturno-umjetničkim društvima/sekcijama (dramska, literarna, recitatorska, ritmička, plesna, lutkarska, dizajna prostora, modnog dizajna, šminkanja, pjevanja, muzička sekcija, hor, folklorne grupe),
- sportskim društvima prema raznim granama sporta (gimnastika, atletika, rukomet, odbojka, košarka),
- proizvodnom i društveno-korisnom radu ( sekcije poduzetništva, pošumljavanje, sakupljanje ljekovitog bilja, sekundarnih sirovina),
- sekcijama za očuvanje prirodne okoline (mladi ekolozi, izviđači, planinari),
- sekcijama u oblasti društvenog života – života zajednice (civitas, debatni klub, pružanje prve pomoći i očuvanje zdravlja).
Uključivanje u slobodne aktivnosti uvijek je korisno za učenike, korisno je za razvijanje učeničkih sposobnosti, poticanje njihove kreativnosti, za samoaktualizaciju učenika i samostalno-istraživačko učenje. Preporučljivo je da svi učenici budu uključeni u neku od sekcija, u okviru vannastavnih aktivnosti i da po mogućnosti sami organiziraju svoj rad, da što više sami rade i sami odlučuju.
Učenici će kroz sve stručno-umjetničke predmete zapravo raditi na primjeni tehnika u zajednici u odnosu na uočen problem, čime se potiču na društveno aktivan rad u zajednici. Model predpripreme učenika za rad u zajednici podrazumijeva prethodno stavljanje u zamišljene situacije kako bi bili osposobljeni i ojačani da pravilno reaguju u stvarnim situacijama.
Učenici će u prvom razredu biti usmjereni na istraživanje rada sa vršnjacima iz razreda ili vršnjacima iz drugog odjeljenja, po modelu grupnog rada i vršnjačke edukacije.
U drugom razredu fokus istraživanja su djeca i mladi (polaznici različitih sekcija i studija Pozorišta mladih Tuzle i Udruženja „Mladi Tuzle“ Tuzla). Pedagoški rad s djecom i mladima predstavlja prvi oblik praktičnog rada i iskustva.
U trećem razredu učenici će praktičnu primjenu metoda rada realizirati s odraslim, populacija – nastavno osoblje škole i roditelji/staratelji.
Učenici završnog razreda istražuje potrebe treće dobi i rad s osobama sa smetnjama u razvoju.
Praktičan rad se realizuje kroz programe u zajednici kreiranjem različitih programa, društveno korisnih akcija i aktivnosti koje će se javno izvoditi na različitim manifestacijama i događajima u Tuzlanskom kantonu, Bosni i Hercegovini i regiji. Na ovaj način kod učenika podstičemo usvajanje vrijednosti koje će im omogućiti da izrastu u zdrave, moralne i uspješne građane svijeta, odgovorne i prema sebi i prema drugima: pravednost, istinoljubivost, njegovanje ličnog i nacionalnog integriteta, otvorenost ka multikulturalizmu, samoinicijativu, sposobnost samovrednovanja i izražavanja svog mišljenja i emocija, ali i poštivanja tuđeg mišljenja i različitosti u svakom pogledu.
Rad odjeljenske zajednice koncipiran je u dva smjera:
Ciljevi realizacije programskog sadržaja u rada s odjeljenskom zajednicom su razvijanje individualnih i kolektivnih potreba učenika, formiranje predispozicije za aktivno učešće učenika u životu i radu njihove zajednice, pri čemu se vodi računa o interakciji sa drugim članovima zajednice i kritičkih mišljenja kao procesa kod donošenja odluka radi boljeg razumijevanja sopstvenog identiteta. Kao zadatke odgojnog rada sa odjeljenskom zajednicom ističemo: jačanje identiteta i individualiteta, razvijanje samopoštovanja i poštovanja drugih, humanizacija odnosa među ljudima, zajednicama i spolovima, razvijanje vještine timskog rada, jačanje razumijevanja demokratije i njenih osnovnih principa, razvijanje životne sposobnosti za aktivno sudjelovanje u društvu, podsticanje učenika na korištenje efikasnih metoda i tehnika učenja i samoobrazovanja, efikasnost korištenja slobodnog vremena, sposobnost aktivne strukturacije i integracije moralnih normi i standarda i njihovo prihvatanje i internalizacija.
Svakog mjeseca, jedan čas odjeljenske zajednice će biti koncipiran kao zajednički susret dva odjeljenja istog razreda na jednom mjestu čime se radi na povezivanju odjeljenskih kolektiva i stvaranju prilika za zajednički rad. Tim zajedničkim susretom (časom odjeljenske zajednice) rukovode razrednici dva odjeljenja, pedagog-psiholog i direktor Škole. Taj susret je osmišljen kao interna i eksterna analiza sedmičnih dešavanja na nivou škole, informisanje i razmjena informacija o aktuelnim društvenim dešavanjima u zajednici, anonimno ocjenjivanje rada nastavnog i administrativnog osoblja Škole, te ocjenjivanje prostornih, programskih, nastavnih, organizacionih, tehničkih i drugih resursa od strane učenika, na osnovu čega Škola izvlači preporuke i sisteme poboljšanja rada. Na ovim časovima realizuju se i teme od značaja za razvoj učenika, ali se povremeno realizuju i aktivnosti kao što su gostujuća predavanja od strane spoljnih saradnika ili partnera Škole ili osoba iz kulturnog i javnog života u regiji, te posjete drugim ustanovama, organizacijama i sistemima uprave čiji je krajnji cilj upoznavanje zajednice u kojoj će učenici djelovati i raditi.
Sva iskustva, dostignuća, dileme i potrebe učenici bilježe u interne četverogodišnje dnevnike putem kojih učenici i profesori dodatno komuniciraju.
Učenicima se, u saradnji s roditeljima/starateljima, omogućava prilika za cjelodnevni boravak u školi, odnosno za oblik odgojno-obrazovnog rada koji učenicima omogućava da, u školskom ambijentu realizuju pisanje zadaće, dodatne instrukcije od strane nastavnog osoblja i stručnih saradnika, ponavljanje i uvježbavanje nastavnog gradiva, realizaciju grupnih projekata, vannastavne aktivnosti, projekcije edukativnih filmova, pshiloška savjetovanja, čitanja, razgovore s povodom, druženja.
U cilju razmjene iskustava i otvaranja prilika za dalje obrazovanje učenika, škola uspostavlja saradnju s profesionalcima i stručnjacima iz Regije, Evrope i svijeta. Gostujući predavači će, u skladu s mogućnostima, realizovati predavanja kao žive susrete s učenicima škole ili u online formatu. Svako gostujuće predavanje se snima i postavlja u online sistem škole kojem će moći pristupiti svaki učenik i roditelj/staratelj.
Učenicima i njihovim roditeljima/starateljima će kontinuirano biti omogućen direktni kontakt s gostujućim predavačima i njihovim učenicima, školama, ustanovama obrazovanja i kulture u kojima su zaposleni.
U školskoj 2021/22. godini planirani su gostujući predavači su iz BiH, Srbije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Austrije i Švedske.
Učenici će kroz nastavu i vannastavne aktivnosti producirati različite kreativno-umjetničke i društveno-korisne akcije i aktivnosti koje će biti izvedene pred domaćom, ali i regionalnom publikom.
Škola će svjesno uspostavljati saradnju sa drugim, sličnim školama i načinima obrazovanja, direkcijama festivala, smotri u cilju razmjena i promotivnih aktivnosti u regiji čime se učenicima omogućava prilika za (samo)promociju, ali i za stvaranje prilika za angažman i zapošljavanje.
Ove aktivnosti rade se u skladu s Godišnjim programom rada škole i u okviru Pravilnika o produkcijskim projektima škole.
Učenici se organizuju i rade i putem Vijeća učenika na nivou razreda i nivou škole. Zadaća Vijeća učenika je da promoviše interese škole u zajednici, predstavlja stavove učenika, daje doprinos u poboljšanju rada i rezultata rada u učenju, disciplini, očuvanju školske imovine i školskog dvorišta, potiče učešće učenika u radu škole, učestvuje u svim vannastavnim aktivnostima, organizira i učestvuje u kulturnim aktivnostima škole, sarađuje sa vijećima učenika drugih škola na nivouopćine, kantona i šire, nevladinim organizacijama i drugim interesno povezanim grupama, informiše Školski odbor o svojim stavovima kad ocijeni da je to potrebno.
Kroz angažovan rad s učenika radit će se na kreativnom osmišljavanju slobodnog vremena, promociji cjelodnevnog boravka u školi, druženju, boljem upoznavanju, rekreativnim aktivnostima od značaja za razvoj humanosti, solidarnosti, zdravlja, očuvanja životne sredine…
Ciljevi učenja i ponašanja koja učenik koristi tokom učenja u modelu rada Savremeno-umjetničke škole razvrstani su u tri kategorije koje su međusobno povezane i preklapaju se. To su:
- kognitivno učenje (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)
- afektivno učenje (osjećaji ili odnos ili stav)
- psihomotoričko učenje (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti).
Osobine koje dramski odgoj razvija u domenu socijalizacije, kognitivnog i emocionalnog razvoja su:
- Imaginacija,
- prihvatanje i fleksibilnost,
- pažnja i koncentracija,
- govor, komunikacija i prezentacijske vještine,
- socijalna svjesnost društvene zajednice,
- estetske vrijednosti, radoznalost i kreativno stvaralaštvo,
- usvajanje sistema vrijednosti,
- tjelesni i umni razvoj,
- motivacija,
- percepcija,
- pamćenje,
- samokontrola, samodisciplina, samosvjesnost,
- kreativnost u rješavanju problema,
- empatija i tolerancija,
- povjerenje,
- kooperativnost i timski rad,
- identitet,
- sloboda izražavanja emocija,
- poštivanje obaveza, odgovornosti i pravila,
- osjećaj za humor i relaksaciju.
Osnivač u svom dugogodišnjem radu ima uspostavljenju saradnju i partnerstvo sa nekoliko stotina ustanova i organizacija obrazovanja, odgoja i kulture. Takvu praksu razvoja nastavit će i Škola u skladu sa zakonskim propisima i mogućnostima.
Škola će najprije biti u situaciji da, zajedno sa osnivačem, prati i implementira niz gradskih, kantonalnih, državnih i evropskih projekata od značaja za razvoj djece i mladih Tuzlanskog kantona. U implementaciju projekata biće uključeni svi akteri škole: uprava, nastavno osoblje, roditelji i učenici kao krajnji korisnici rezultata projekata, a dodatno će se angažovati i partnerske ustanove ili pojedinci, stručnjaci iz prakse za navedenu oblast projekta.
Poseban korak u radu škole je uspostavljanje saradnje s medijima, drugim osnovnim i srednjim školama, centrima za kulturu i informisanje, nevladinim organizacijama, ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja TK, ali i drugim sličnim školama, fakultetima, ustanovama i organizacijama, pojedincima u regiji i Evropi za koje će biti ponuđeno kreiranje i izvođenje pozorišnih predstava, filmova, plesnih, muzičkih, pjevačkih nastupa i drugih umjetničkih projekata nastalih u produkciji Savremeno-umjetničke škole. Na ovaj način radi se na promociji umjetnosti kao modela djelovanja na transformaciju svijesti, ali i podizanju kulturne svijesti. Kulturna i javna djelatnost škole realizuje se kroz programe nastavnih i vannastavnih aktivnosti.
Kako bi se smanjila preopterećenost učenika nastavnim sadržajima, Osnivači su, prilikom izrade nastavnog plana i programa vodili računa o uspostavljaju jasne korelacija između općeobrazovnih i stručno-umjetničkih predmeta. Na ovaj način postiže se potpuna jasnoća razumijevanja nastavnih oblasti i sadržaja, pojašnjenih iz različitih uglova posmatranja.
Na ovaj način, učenici, bez obzira na broj dnevnih časova, nemaju osjećaj preopterećenosti, nego osjećaj povezivanja znanja u cjelinu. Svaki dan koncipiran je kao odnos općeobrazovnih i stručno-umjetničkih (praktičnih) predmeta što su obilježja savremene škole.
Dramski odgoj, kao specifičan oblik djelovanja na ljudsku svijest nema za osnovni cilj razvijanje glumačkih potencijala niti nužno umjetničkih afiniteta. On prije svega ima namjeru da bude partner u odgoju i obrazovanju djece i mladih. Ciljevi primjene dramskog odgoja, kao jednog od zadataka primijenjene drame i primijenjenog pozorišta, odnose se na poboljšanje i razvoj ličnih kompetencija individue kroz primjenu inovativnih metoda u procesu usvajanja znanja, vještina i navika; razvijanja tjelesnih, emocionalnih i intelektualnih sposobnosti te procesu izgradnje karaktera i pogleda na svijet.
U XXI stoljeću, informacione tehnologije uveliko utječu na odgoj. S jedne strane daju doprinos, a s druge imaju negativan utjecaj na proces odgoja djeteta. Negativna strana vidljiva je kroz činjenicu da informacione tehnologije uglavnom daju doprinos u obrazovanju, dok odgoj biva zapostavljen. Ne smije se zaboraviti da je obrazovanje ustvari podređeni pojam odgoja i da obrazovanje uglavnom čini proces informisanja, usvajanja znanja, umijeća, vještina i navika. Obrazovanje uglavnom počiva na primanju informacija, pri čemu su moderne tehnologije glavni izvor informisanja pa je zbog toga često prisutna zamjena teza u kojima obrazovanje ili samo informisanje postaje važnije od odgoja.
Međutim, zapostavljanjem odgojne komponente uobrazovanju, opasnost je da se mladi ljudi mogu pretvoriti u sredstvo zadovoljavanja samo svojih sebičnih ciljeva, pretvoriti se u rušilačku snagu usmjerenu protiv općih, društvenih interesa i općeljudskih vrijednosti. Dijete ili mlada osoba može znati puno toga, ali i pored toga, može se ponašati nečovječno, što dokazuje da se odgojni zadatak u radu sa djecom i mladima ne smije nikada i nigdje zanemariti. Odgojna komponenta daje ljudski smisao sveukupnom radu sa mladima i doprinosi njihovom razvoju i odrastanju.
Dramski odgoj sa inovativnim metodama, koje kod učenika paralelno angažuju um i tijelo, može biti sredstvo izgradnje zdrave ličnosti kroz: razvoj socijalnih, kognitivnih i emocionalnih sposobnosti. Sve navedene tvrdnje donesene su na osnovu višegodišnjeg iskustva u primjeni dramskog odgoja u Dramskom studiju za djecu, mlade i odrasle Pozorišta mladih Tuzle i radu sa nekoliko hiljada učesnika uzrasta od 6 do 25 godina.
Dramski odgoj socijalizuje osobu stavljajući je u dva početna položaja. Prvi položaj omogućava pojedincu shvatanje u kojem je društvo nadređeno pojedincu, a samim time mu društvena zajednica određuje njegovo polazište, mogućnosti i granice ličnog dostignuća. Drugi položaj obezbjeđuje pojedincu osjećaj da je pojedinac nadređen društvenoj zajednici i da se društvo razvija i opstaje djelovanjem pojedinca. U svim metodama dramskog odgoja kod svakog učesnika procesa, primjenjuju se oba polazišta te se proces socijalizacije postiže kombinacijom oba shvatanja.
Finalni rezultat primjene dramskog odgoja sa gore navedenim osobinama, bez obzira na kojem uzrastu se isti primjenjuje, je izgradnja samopouzdanja kod učenika te popunjavanje ili korekcija svih porodičnih ili odgojno-obrazovnih propusta u odgoju i obrazovanju, među kojima je i prevencija ili rehabilitacija devijantnih oblika ponašanja djece i mladih. Samopouzdanje koje učesnici steknu kroz proces dramskog odgoja pozitivno utječe na njihov lični, ali i razvoj cjelokupne društvene zajednice.
Profesionalna orijentacija učenika podrazumijeva sistemski i stručno osmišljen način pružanja informacija o prirodi pojedinih zanimanja, zvanja, usmjerenja i mogućnostima nastavka obrazovanja, testiranja profesionalnih interesovanja, individualnih savjetovanja i usmjeravanja.
Zadatak profesionalne orijentacije je upućivanje mladih ljudi u dalje puteve obrazovanja, koji odgovaraju njihovim sklonostima, interesovanjima, njihovim težnjama i talentima.
Pedagog/psiholog škole će putem Nastavničkog vijeća upoznati razrednike i druge članove vijeća s ciljem, zadacima, programom i poslovima profesionalne orijentacije.
U učeničke kartone bi se unosili svi podaci koji opisuju psihofizički razvoj učenika, zdravstveno stanje, njegovo ponašanje, rezultate učenja, interesovanja, rad u vannastavnim i drugim aktivnostima. Za uspješnu profesionalnu orijentaciju važno je longitudinalno praćenje i bilježenje podataka o učeniku od prvog dana školovanja.
U toku rada na profesionalnoj orijentaciji učenika važnu ulogu imaju i psihofizičke sposobnosti učenika i druge karakteristike ličnosti. Također je učenicima važno pružiti valjane informacije i bitne karakteristike o savremenom svijetu rada i pomoći njima i njihovim roditeljima da donesu racionalnu odluku o izboru daljnjeg školovanja. Odluku o izboru treba bazirati na jasnim i iscrpnim informacijama o sadržaju zanimanja i sadržaju obrazovnih programa, vodeći računa o individualnim karakteristikama, sposobnostima i interesima učenika.
U trećem i četvrtom razredu škole plan je da se sprovede program profesionalne orijentacije učenika zbog velike mogućnosti za dalje školovanje i preusmjeravanje te detaljnu prezentaciju karakteristika zanimanja koja postoje. Program bi se organizovao putem informacija sa brošura, direktne posjete studenata i profesora sa fakulteta/univerziteta časovima u školi, posjete učenika događaju „Dani otvorenih vrata“, informisanje na web stranicama fakulteta/univerziteta i oglasnoj ploči, posjeta potencijalnim poslodavcima, uključivanje budućih potencijalnih poslodavaca u život škole, odlasci na festivale, gostovanja, seminare i komunikacija sa donatorima projekata koje učenici realizuju u okviru predmeta. Aktivnostima vezanim za profesionalnu orijentaciju u školi rukovodi pedagog/psiholog u saradnji sa nastavnicima i razrednicima.
Jedan od najvažnijih segmenata rada škole je razvijena dvosmjerna komunikacija i saradnja s roditeljima/starateljima.
Koristeći se dosadašnjim iskustvom u radu, osnivači zastupaju mišljenje da roditelji, kao temelj odgoja, imaju ključnu ulogu u procesu prepoznavanja potrebe djeteta. Ako se uzme u obzir da je ideja o osnivanju Škole potekla upravo od Vijeća roditelja Pozorišta mladih Tuzle, to dovoljno govori kolika je svjesnost o važnosti postojanja Vijeća roditelja Škole. Vijeće roditelja Škole biće osnovano u skladu sa Zakonom (član 140). S obzirom na specifičnost funkcionisanja Škole, donijet je poseban propis o formiranju i načinu rada Vijeća roditelja usklađen s potrebama roditelja i Zakonom.
Svi roditelji/staratelji biće uključeni u drugačiji sistem komunikacije koji podrazumijeva jednom sedmično obavezan kontakt roditelja i razrednika (putem telefona, maila, pošte, pisanih, usmenih i pismenih načina komunikacije). Zaključke razgovora i izvještaj o istom razrednik unosi u listu sedmičnih izvještaja, a bitne zaključke prezentuje upravi ili razrednom vijeću prilikom sedmičnih sastanaka.
Roditelji, kao prva interaktivna publika školskih uradaka, prisustvuju izvođenju svih završnih prezentacija, nastupa, ispita i drugih oblika prikazivanja postignuti rezultata u nastavi, nakon kojih se razvija diskusija, razgovor, komentari, preporuke, savjeti, kritike, sugestije koje uprava škole razmatra i donosi zaključke. Tek nakon što roditelji daju saglasnost za viđeno, određena predstava može biti izvedena pred publikom, građanstvom, djecom, mladima, zajednicom ili putovati na festivale, smotre što je definisano u Pravilima Škole i Godišnjim programom rada Škole.
Stvaranje ambijenta za razvoj i promociju poduzetništva kroz nastavne i vannastavne aktivnosti jedan je od ključnih ciljeva politika Evropske unije. Neophodna svijest mladih o potrebi udruživanja i pokretanja (razvijanja) vlastitih poslovnih i društevnih projekata i poduzetničkih inovacija u skladu s potrebama društvene zajednice je jedan od osnovnih ciljeva obrazovnog modela škole. S jedne strane, poduzetničko obrazovanje je značajno za oblikovanje načina razmišljanja mladih, a s druge strane, za razvijanje vještina, znanja i stavova koji su neophodni za promociju poduzetničke kulture i doprinos u smanjenju nezaposlenosti mladih.
